Koliko često odlazite kod stomatologa?
 

Da li ste znali ...

Zubi: u budućnosti obnovljivi iz prirodnog izvora?

Da li će nauci poći za rukom da kod ljudi stvori mogućnost neprekidnog izrastanja novih, zdravih zuba?

Opširnije...

Potporne strukture zuba

Parodoncijum

Tkiva koja pružaju potporu zubima nazivaju se jednim imenom parodoncijum. Tu spadaju gingiva, cement, periodoncijum i koštana alveola.

Gingiva (desni) je mastikatorna sluzokoža koja prekriva alveolarne nastavke gornje i donje vilice. Deli se na slobodnu (marginalnu) i pripojnu gingivu. Slobodna gingiva oblaže vrat zuba, obično je svetloljubičaste boje, talasasta je i visoka oko 0,5-2mm. Prostor između gingive i zuba naziva se gingivalni sulkus. U apikalnom smeru slobodna prelazi u pripojnu gingivu, koja je čvrsto pripojena za podlogu i nešto crvenija u odnosu na slobodnu gingivu.

Periodoncijum je tkivo koje okružuje koren zuba i pričvršćuje ga za fascikularnu kost. Prostor između kosti i zuba naziva se periodontalni prostor. U njemu se nalaze ćelije, krvni i limfni sudovi, nervi i Šarpejeva vlakna. To su kolagena, neelastična, talasasta vlakna koja su razapeta između zuba i alveole i koja ograničavaju pokrete zuba samo u fiziološkim granicama. Grupisana su u snopove i dele se na gingivalnu i alveolarnu grupu.

Alveole su zubne čašice, smeštene u alveolarnim nastavcima gornje i donje vilice, a međusobno su odeljene pregradama. Pregrade između alveola susednih zuba se nazivaju septa interalveolarija (lat. septa interalveolaria), a između korenova jednog zuba septa interradikularija (lat. septa interradicularia). Zid alveole se naziva i prava alveolarna ili vlaknasta kost, pošto su u nju ugrađeni krajevi periodontalnih vlakana.

 
 Pošaljite članak prijatelju!